Besplatna dostava za sve narudžbe iznad 100 €
Lifestyle
Prestani pušiti
Prestanak pušenja je koristan bez obzira na dob, a dobrih argumenata za prestanak pušenja ne nedostaje! Pušenje je štetno i povećava rizik od, između ostalog, kardiovaskularnih bolesti, raka i kronične opstruktivne plućne bolesti. Ako želite prestati, imamo još dobrih savjeta i proizvoda koji vam mogu pomoći.
Zašto prestati pušiti?
Prestanak pušenja donosi velike zdravstvene prednosti! Pušenje ima mnoge ozbiljne posljedice za tijelo i može dovesti do nekoliko bolesti. Više o posljedicama pušenja možete pročitati ovdje. Prestanak pušenja donijet će velike zdravstvene dobrobiti, a neke će doći brzo. Primjerice, otkucaji srca opadaju već nakon 20 minuta!
Drugi pozitivni zdravstveni učinci prestanka pušenja su:
-
Smanjujete rizik od srčanog, moždanog udara i brojnih vrsta raka.
-
Dobivate bolju kondiciju.
-
Zubi postaju bjelji, a dah svježiji.
-
Poboljšan je osjet okusa i mirisa.
-
Koža i nokti izgledaju ljepše i svježije.
-
Bolja cirkulacija krvi.
-
Povećava se plodnost. Pušenje smanjuje kvalitetu sperme jer štetne tvari u dimu uzrokuju sporije kretanje spermija, a pušenje udvostručuje rizik od impotencije. Žene koje puše također mogu imati više poteškoća sa začećem nego žene koje ne puše.
-
Ne izlažete druge pasivnom pušenju.
Nikotin i ovisnost
Ovisnost se kod različitih ljudi može manifestirati na različite načine. Neki ljudi ne shvaćaju da su ovisni o pušenju sve dok ne pokušaju prestati. Kod drugih se možete osjećati da su vam misli stalno usmjerene prema dimu ili burmutu i da se ne možete koncentrirati ako vam to nije dostupno.
Dim sadrži nikotin, tvar koja izaziva jaku ovisnost. Kada nikotin dospije u mozak, oslobađa se dopamin, hormon koji nam daje pozitivan osjećaj nagrade. Osjećate se zadovoljno i želite nastaviti pušiti kako biste opet i opet imali ovaj osjećaj. Ali budući da se tijelo okreće nikotinu, osjećaj nagrade bit će sve manji, a to znači da je želja za dodavanjem nikotina sve veća. Time ćete povećati učestalost pušenja, a kod snusa ćete postupno htjeti povećati snagu. Na kraju ćete konzumirati nikotin kako biste izbjegli odvikavanje, ali on više ne pruža dobrobit kada se konzumira.
Još jedan faktor u ovisnosti o dimu su navike i rutina. Postupno možete povezati dim s različitim situacijama, kao što su dim i kava koji idu zajedno, dim zajedno s alkoholom koji postaje uzorak ili dim nakon večere. Društveni krugovi i prijatelji koji puše također mogu otežati prestanak pušenja. Također može biti da dim povezujete sa stresom ili drugim osjećajima, tako da imate jaku potrebu za cigaretama ako se ti osjećaji jave.
Apstinencija pri prestanku pušenja
Apstinencije koje se mogu iskusiti prilikom prestanka pušenja su:
-
Razdražljivost
-
nevolja
-
Poteškoće s koncentracijom
-
Nemir
-
Blaga mučnina
-
Slabo raspoloženje
-
Vrtoglavica
-
Lupanje srca
-
Hladan znoj
-
Glavobolja
-
Želja za dimom
Što je nikotinski šok?
Ako ste dugo bili bez nikotina, možete dobiti nikotinski šok prvi put kada ponovo uzmete nikotin. To je zato što je nikotin toksin koji stvara stres u tijelu, uzrokujući mučninu, vrtoglavicu i lupanje srca u većim ili nepoznatim dozama.
Debljate li se od prestanka pušenja?
Nije neobično udebljati se 4-5 kilograma nakon prestanka pušenja. Nikotin može umjetno povećati brzinu sagorijevanja i smanjiti apetit. Nakon cigarete, puls će se ubrzati, a srce će kucati brže nego inače. To pridonosi povećanju izgaranja, ali i činjenici da su pušači vrlo podložni srčanim bolestima. Povećan apetit kada prestanete pušiti u kombinaciji s boljim osjetilom okusa može vas natjerati da jedete više nego što ste jeli prije prestanka pušenja. Osim toga, budući da se sagorijevanje vraća na normalnu razinu nakon prestanka pušenja, možete se udebljati čak i ako niste promijenili svoju prehranu ili razinu aktivnosti.
Proizvodi koji zamjenjuju nikotin
Proizvodi koji zamjenjuju nikotin povećavaju vaše šanse za uspješan prestanak pušenja. Dolaze u mnogo različitih oblika i jačina. Jačinu birate na temelju toga koliko cigareta dnevno popušite. Oblik, kao što su flaster, žvakaća guma, pastile, inhalator, oralni sprej i oralni prašak, odabirete na temelju onoga što vam se više sviđa. Optimalan tretman može uključivati kombiniranje različitih nikotinskih zamjenskih proizvoda, osobito ako imate jaku ovisnost o nikotinu. Proizvode trebate koristiti najmanje tri mjeseca, a najviše godinu dana. Iznimka su inhalatori i flasteri, koji se obično ne preporučuju koristiti dulje od 6 mjeseci.
-
Flasteri oslobađaju nikotin 16 ili 24 sata. Flaster je jednostavan i diskretan oblik liječenja koji je prikladan za one koji redovito puše tijekom dana. Flaster se lijepi na kožu bez dlaka, mjesto treba mijenjati kako bi se izbjegla iritacija kože. Čvrstoća flastera postupno se smanjuje.
-
Inhalator je odličan oblik liječenja za one kojima nedostaje zadržavanje na dimu, koliko i samo pušenje. Inhalator se sastoji od nastavka za usta i spremnika za dozu koji sadrži nikotin, spremnik za dozu stavlja se u nastavak za usta prije uporabe. Normalna doza je između 4 i 12 spremnika doze dnevno. Doza nikotina postupno se smanjuje.
-
Oralni prašak dostupan je u porcijskim vrećicama koje se stavljaju ispod gornje usne. Porcijska vrećica se koristi cca. 30 minuta, a tijekom tog razdoblja povremeno se pomiče jezikom. Učinak nikotina nastupa nakon nekoliko minuta. U većini slučajeva 8-12 vrećica bit će dovoljno za suzbijanje želje za nikotinom, a broj treba postupno smanjivati.
-
Sprej za usta počinje djelovati unutar 60 sekundi i pruža brzo olakšanje od udisanja dima. Sprej za usta je tanak, elegantan i dizajniran za aktivan život. Oralni sprej ima program liječenja korak po korak kojeg se preporuča pridržavati.
-
Žvakaće gume i pastile odgovaraju većini ljudi, a izračunata količina je cca. 8-12 jedinica svaki dan. Ispravna tehnika žvakanja ili sisanja važna je za postizanje optimalnog učinka:
Žvačite ili sišite polako dok ne osjetite jak okus
Ostavite žvakaću gumu/pastil na obrazu dok ne nestane jak okus
Ponavljajte postupak dok se ne oslobodi sav nikotin, odnosno cca. 30 minuta
Imunološki sustav
Što je imunološki sustav?
Imunološki sustav, poznat i kao imunološki sustav, tjelesni je obrambeni sustav koji nas štiti od bolesti i stranih tvari. Sastoji se od različitih vrsta stanica i proteina koji zajedno pomažu u sprječavanju infekcija. Stanice imunološkog sustava nalaze se na raznim mjestima u tijelu, a posebno u koštanoj srži, limfnim čvorovima, slezeni i limfnom tkivu u crijevima.
Dobar i dobro funkcionira imunološki sustav neće biti ni previše pasivan ni previše aktivan. Pretjerano aktivan imunološki sustav može napasti kada vi to ne želite i izazvati razne vrste bolesti. Tada može biti potrebno liječenje tzv. imunosupresivnim lijekovima. Srećom, većina ljudi ima imunološki sustav koji ne radi ni više ni manje nego što bi trebao.
Slučajevi u kojima imunološki sustav predstavlja probleme:
-
Autoimune bolesti. Dobro poznate bolesti poput dijabetesa tipa 1, multiple skleroze, artritisa, psorijaze i Crohnove bolesti primjeri su raznih autoimunih bolesti. Ovim je bolestima zajedničko da imunološki sustav greškom napada vlastite stanice i tkiva tijela unatoč činjenici da nije niti strano niti štetno. Ono što razdvaja bolesti jednu od druge je koji su dijelovi tijela zabunom napadnuti.
-
Transplantacija organa. Ovdje imunološki sustav radi ono što bi trebao, ali to je još uvijek vrlo neprikladno jer prirodno ne želite da tijelo odbaci novi organ.
-
Alergija. U slučaju alergije tijelo će reagirati na bezopasnu tvar jer je imunološki sustav tretira kao štetnog uljeza.
Što radi imunološki sustav?
U potpunosti smo ovisni o dobro funkcionirajućem imunološkom sustavu koji nas štiti od infekcija kako bismo preživjeli. Ovaj složeni sustav neprestano radi na tome da neželjene uljeze drži podalje. Imunološki sustav to čini u suradnji s drugim dijelovima tijela, poput kože, koja djeluje kao vanjska barijera za bakterije, viruse i druge mikroorganizme.
Zadaci imunološkog sustava sastoje se od otkrivanja, čišćenja i pokretanja popravka nakon oštećenja tkiva, kao i neutraliziranja mikroorganizama koji uzrokuju bolesti i drugih potencijalno štetnih tvari.
Kada strane tvari ili mikroorganizmi dospiju u tijelo, imunološki sustav će pokrenuti upalnu reakciju. To će spriječiti, primjerice, bakterije da izazovu štetne učinke u tijelu. Upalu karakteriziraju bol, oteklina, crvenilo, toplina i poremećena funkcija. Također možete imati smanjeno opće stanje s npr. povišenom temperaturom, smanjenim apetitom i osjećajem umora.
Od čega se sastoji imunološki sustav?
Imunološki sustav sastoji se od specijaliziranih stanica kao što su limfociti, makrofagi i plazma stanice. Imunološki sustav dijelimo na dva glavna dijela - urođeni i stečeni imunološki sustav, koji se nazivaju i nespecifični i specifični imunološki sustav. Ova dva dijela rade zajedno kako bi zaštitili tijelo na najučinkovitiji mogući način.
Urođeni imunološki sustav
Štetni napadači prvenstveno će se susresti s urođenim imunološkim sustavom, a upravo taj dio neutralizira većinu stranih tvari i organizama. Ovaj dio imunološkog sustava će napasti čim štetni napadači poput bakterija i virusa dospiju u tijelo.
Urođeni imunološki sustav dalje se može podijeliti na unutarnji i vanjski dio. Vanjski dio čine barijere na koje uljezi nailaze kada pokušavaju doći do tijela. To uključuje kožu, sluznice, želučanu kiselinu i normalnu floru. Oni će na razne načine zaustaviti štetne mikroorganizme.
Unutarnji dio urođenog imunološkog sustava sastoji se od raznih vrsta bijelih krvnih stanica kao što su neutrofilni granulociti i makrofagi koji napadaju i "jedu" napadače. Oni će također poslati signalne tvari koje aktiviraju druge dijelove imunološkog sustava.
Stečeni imunološki sustav
Ako napadači prežive urođeni imunološki sustav, aktivirat će se stečeni imunološki sustav. Ovaj dio imunološkog sustava također se sastoji od bijelih krvnih stanica, ali ovdje od podskupine koja se zove limfociti. Limfociti se sastoje od B-limfocita i T-limfocita koji rade zajedno kako bi porazili mikrobe koji uzrokuju bolesti. Oni će djelovati naprednije i specifičnije, gdje različite stanice "pamte" i uništavaju specifičnog napadača, za razliku od urođenog imunološkog sustava koji napada "sve" napadače na koje naiđe.